Geografske odlike planine Kopaonik
Kopaonik ili Srebrna planina najveći je planinski masiv u Srbiji koji leži na južnom kraju Srbije, na granici sa vučitrnskom nahijom u Staroj Srbiji (SZ – JI).
Ova planinska lepotica je ujedno i najviša i najduža planina u našoj zemlji od 120 km na čiji masiv se naslanjaju planine Željin, Goč i Stolovi. Glavni planinski greben Kopaonika dugačak je 83 km, a najveca širina grebena iznosi 63 km. Kopaonik se prostire na površini od oko 2.750 km2. Severnu granicu predstavljaju Jošanička i Koznička reka, dok zapadnu granicu predstavlja dolina reke Ibar, a istočnu granicu predstavljaju doline reka Rasine i Toplice.
Najviši deo Kopaonika je severni deo Kopaonika, poznat pod nazivom Ravni Kopaonik, koji liči na kuću ravnog krova. Iznad Ravnog Kopaonika (nadmorska visina od oko 1.700 m) uzdiže se Suvo Rudište sa Pančićevim vrhom, najvišim vrhom od 2.017 m. Drugi značajni vrhovi Kopaonika su: Suvo Rudište (1.976 m), Veliki Karaman (1.936 m), Velika Gobelja (1.934 m), Mali Karaman (1.917 m), Mala Gobelja (1.854 m), itd.